Danas smo imali zadovoljstvo razgovarati s Romanom, 36-godišnjim Peruancem hrvatskog podrijetla, čije je putovanje u ponovno povezivanje s korijenima započelo 2006. godine. Sada oženjen Hrvatom, Romanova priča svjedoči o ustrajnosti, kulturnoj radoznalosti i snazi jezika u povezivanju identiteta.
Tijekom razgovora Roman je podijelio svoja iskustva- kako su mu program stipendija Croaticum i državni poticaji kroz Hrvatsku matica pomogli da se integrira u hrvatsko društvo, izazove s kojima se susreo u učenju potpuno novog jezika te kako mu je povezanost s Hrvatskom oblikovala identitet. Od kulturnih razlika do neočekivanih sličnosti između Perua i Hrvatske, Romanova razmišljanja nude iskren i relatable narativ za potomke koji žele ponovno otkriti svoje naslijeđe.
Izvor: Roman Božidar Binder Carrizales
Romane, možete li se predstaviti i reći nešto o sebi za OLS?
Zovem se Roman Božidar Binder Carrizales, imam 36 godina, rođen sam u Peruu, ali imam hrvatske korijene.
Kako biste opisali svoje iskustvo života u Hrvatskoj kao potomak Hrvata?
Iskreno, iskustvo je bilo vrlo pozitivno. Kada sam 2006. stigao u Hrvatsku, država je imala program poticaja za potomke Hrvata pod nazivom Croaticum, državno financiranu stipendiju koja nam je omogućila, djeci Hrvata, da učimo jezik. Bilo je i drugih pogodnosti poput Studentskog doma i iksiće kartice, koja nam je omogućavala obroke na sveučilištu. Vlada me čak pozvala da se upišem u vojsku i odradim vojnu obuku, ali tada nisam dobro znao jezik, pa sam morao odbiti ponudu. Ukratko, mogu reći da postoji mnogo prilika za potomke- potrebno je samo odlučnost da ih ostvarite.
Koje ste kulturne razlike primijetili između Hrvatske i Perua?
Kulturološki, razlika nije mnogo jer su i Hrvatska i Peru katoličke zemlje, što je olakšalo prilagodbu. Hrvati su također otvoreni za upoznavanje novih kultura, a južnoamerička kultura ovdje je vrlo cijenjena.
Međutim, u načinu razmišljanja postoje određene razlike. Na primjer, španjolski govornici ponekad su impulzivniji u određenim situacijama, dok Hrvati nisu.
Izvor: Roman Božidar Binder Carrizales
Što vas je najviše iznenadilo kada ste stigli u Hrvatsku?
Klimat me jako iznenadila jer je bilo vrlo hladno – nešto što se u Južnoj Americi rijetko viđa.
Također me iznenadila navika ljudi da sjede u kafićima i provode sate razgovarajući, čak i tijekom radnog vremena. To mi je bilo vrlo zanimljivo jer pokazuje koliko Hrvati cijene društveni život, s čim se slažem, i s vremenom je to postala i moja navika.
Što vas je motiviralo da učite hrvatski?
Volim učiti jezike, putovati i istraživati nove kulture, pa mi je bilo zanimljivo učiti jezik budući da ovdje dugo živim. Glavni razlog na početku bio je moj otac, jer sam želio saznati više o ovoj strani svoje obitelji, svojim korijenima i životu oca prije nego što je emigrirao u Peru.
Koji su bili najveći izazovi u učenju hrvatskog jezika?
Hrvatski je potpuno drugačiji od španjolskog. Isprva je bilo pomalo zamorno, posebno gramatika i deklinacije. Brinuo sam se zbog pogrešaka, što je normalno jer nije moj materinji jezik. S vremenom je postajalo lakše dok sam istovremeno radio i učio.
Izvor: Roman Božidar Binder Carrizales
Postoji li hrvatska riječ ili izraz koji vam je posebno zanimljiv ili teško prevediv?
Da, postoje stvari koje se ne mogu točno prevesti sa španjolskog na hrvatski jer značenje riječi ovisi o kontekstu. Na primjer, izražavanje emocionalnog stanja ili pokušaj preciznog objašnjenja može biti komplicirano jer se na španjolskom može interpretirati na mnogo načina, dok se na hrvatskom morate izraziti točno da bi vas razumjeli.
Kako mislite da je učenje hrvatskog utjecalo na vašu povezanost s hrvatskom kulturom?
To me pozitivno i značajno utjecalo. Sada je puno lakše povezati se s mnogim stvarima i ljudima, bilo osobno, profesionalno ili emotivno. Vjerujem da, nakon toliko godina života ovdje i mnogih iskustava, shvaćam da smo svi ljudi i da jezik ne bi trebao biti prepreka da pokažemo tko smo uistinu.
Imate li strategiju ili poseban način svakodnevnog vježbanja hrvatskog?
Da, volim glazbu, pa imam neke hrvatske pjesme na telefonu, što mi olakšava vježbanje jezika slušanjem. Posao mi također puno pomaže jer govorimo samo hrvatski, što je ključno jer me potiče da održim razinu jezika optimalnom.
Izvor: Roman Božidar Binder Carrizales
Koju ulogu drugi jezici, poput španjolskog ili engleskog, imaju u vašem svakodnevnom životu u Hrvatskoj?
Igraju vrlo važnu ulogu. Na primjer, s mojom suprugom često govorim španjolski jer ga ona dugo uči, ali kod kuće koristimo i hrvatski jer je ona Hrvatica. Ova kombinacija je korisna za oboje. Engleski također ima važnu ulogu, posebno u poslovnim situacijama.
Koje su vaše misli o OLS platformi i što vam se na njoj sviđa?
Mislim da je OLS odličan projekt – platforma ili alat koji se može koristiti na mnogo korisnih načina. U ovom slučaju, odličan je doprinos prikazu kako se potomci prilagođavaju u drugim zemljama i može poslužiti kao primjer budućim generacijama.
Koje razlike primjećujete u društvenim interakcijama u Hrvatskoj i Peruu?
Interakcije su uglavnom pozitivne jer u mnogim slučajevima imamo sličan način razmišljanja. Naravno, ne misle svi isto, ali to je normalno – ne možemo uvijek na sve imati isto mišljenje. Sveukupno, iskustvo je vrlo pozitivno.
Peru je poznat po gastronomiji. Kako biste usporedili hrvatsku i peruansku kuhinju? Imate li omiljeno jelo u Hrvatskoj?
Peruanska gastronomija je nesumnjivo jedna od najboljih u svijetu. Hrvatska hrana nije daleko iza. Postoji mnogo odličnih jela poput sarme, ribljeg paprikaša, gulaša i drugih koja mi se stvarno sviđaju. Osobno volim meso, pa je roštilj najbolja stvar koju sam probao.
Koje kulturne sličnosti pronalazite između dviju zemalja?
Dobar primjer je nogomet- oboje volimo taj sport. U Peruu ljudi poznaju mnoge hrvatske igrače i simpatiziraju ih.
Osjećate li da je život u Hrvatskoj promijenio vaš dojam o hrvatskom identitetu?
Da, uvelike je promijenio moj pogled na stvari općenito. Uvijek je dobro čuti različita mišljenja i perspektive, a to mi je pomoglo da život vidim drugačije nego na početku.
Kako biste nekome tko ne poznaje hrvatsku kulturu opisali Hrvatsku?
Rekao bih da je Hrvatska i njezina kultura vrlo zanimljiva i potaknuo bih ih da joj daju priliku – nećete požaliti. Prilagodio sam se lako.
Mislite li da su jezici ključni za razumijevanje kulture? Zašto?
Da, definitivno, jer poznavanje jezika otvara mnoge mogućnosti, posebno u profesionalnom smislu.
Želite li naučiti neki drugi jezik osim onih koje već govorite?
Da! Volio bih naučiti japanski jer Peru ima snažan japanski utjecaj, a ja gajim veliko poštovanje prema toj zemlji budući da su mnogi moji prijatelji u djetinjstvu bili djeca japanskih potomaka. Također bih volio naučiti njemački, talijanski, francuski, pa čak i islandski – svi mi se čine vrlo zanimljivima.
Što vam je bilo najlakše pri integraciji u hrvatsko društvo?
Društveni život i interakcija s ljudima. Mnoge godine rada u turizmu pomogle su mi da razvijem izvrstan alat za integraciju u hrvatsko društvo.
Što za vas znači imati hrvatske korijene?
Znači mi mnogo – upoznavanje očeve obitelji, mog identiteta, povijesti mojih predaka i nasljeđa koje mogu prenijeti budućim generacijama.
Koji biste savjet dali drugim potomcima Hrvata u inozemstvu koji žele učiti jezik ili povezati se sa svojim naslijeđem?
Savjetovao bih im da saznaju više o svojim korijenima, da daju priliku Hrvatskoj i povežu se s njom. Kao potomak prve generacije, povezivanje s Hrvatskom bilo je jedno od najljepših iskustava koje sam imao. Nadam se da će i oni doživjeti jednako pozitivna iskustva kao ja.
Hvala što pratite Romanovo putovanje! Rado bismo čuli vaše mišljenje ili bilo što što želite podijeliti- slobodno ostavite komentar ispod.
Loreta, OLS Community Manager – Croatian