
Source: Pexels.com
Profesor Kosta Vujić, rođen 1. maja 1829. godine u Zemunu, smatra se jednom od najistaknutijih ličnosti srpske obrazovne i kulturne scene 19. veka. Njegov uticaj na obrazovanje i kulturu Srbije prevazilazi zidove učionica, jer je oblikovao mnoge od najznačajnijih intelektualaca u zemlji.
Kosta Vujić je odrasao u Zemunu, gde je završio srpsku i nemačku školu. Nastavio je školovanje u Sremskim Karlovcima, gde je pohađao gimnaziju, a poslednje godine gimnazije završio je u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Akademski put ga je odveo na Filozofski fakultet u Beogradu, dok je paralelno pohađao Mudroslovno odeljenje Pravnog fakulteta Liceja.
Godine 1857, Vujić je potpisao ugovor za rad u beogradskoj gimnaziji, čime je započeo dug i značajan rad u obrazovanju.
Tokom svoje karijere, profesor Vujić je predavao nemački i srpski jezik, srpsku istoriju, književnost, crkveno pevanje, a bio je i dirigent učeničkog hora u Kragujevcu. Predavao je u više gradova, uključujući Beograd, Kragujevac, Požarevac, Zaječar, Negotin i Šabac, te imao značajnu ulogu u razvoju obrazovnog sistema tog vremena.
Pored toga, Vujić je bio angažovan na literarnoj i intelektualnoj sceni. Bio je pomoćnik urednika i urednik Srpskih novina između 1860. i 1865. godine, gde je objavio veliki broj članaka. Takođe je preveo knjigu Istorija Đorđa Kastriotića i sarađivao sa Milanom Đ. Miličevićem na časopisu Škola.
Iako je bio intelektualni autoritet, Kosta Vujić nije bio tipičan strogi profesor. Njegovi bivši učenici ponekad su ga opisivali kao niskog, trbušastog, sa širokim, duvanskim brkovima, ali ističu da je bio čovek dobrog karaktera i velikodušan. Bio je popustljiv prema učenju svojih đaka, sve dok oni nisu ometali nastavu.
Međutim, ono što ga je činilo posebnim nije bila samo njegova nastava, već i njegova ljubav prema dobroj hrani. Poznato je da je svakodnevno obilazio beogradske kafane, uživajući u supi u Ruskom caru, govedini u Kolarcu, varivu u Balkanu, a pečenju uz vino u Parizu ili Velikoj Srbiji. Bio je istinski boem i veliki gurman.
Profesor Vujić nije bio samo učitelj, već mentor mnogim budućim srpskim intelektualcima. Njegovi učenici postali su neke od najslavnijih ličnosti srpske nauke, književnosti i politike. Među njegovim najpoznatijim učenicima su:
● Jovan Cvijić – Poznati geograf i osnivač moderne geografije u Srbiji.
● Mihailo Petrović Alas – Jedan od najpoznatijih srpskih matematičara.
● Jaša Prodanović, Ljubomir Stojanović, Pavle Popović, Milorad Mitrović i Pera Todorović – Značajni ljudi u književnosti, istoriji i umetnosti.
Vujić je bio poznat po tome što je održavao blizak odnos sa svojim učenicima, od kojih su mnogi kasnije postali ključne ličnosti u srpskoj intelektualnoj i kulturnoj baštini. On je, prema sopstvenim rečima, verovao da će ga budućnost pamtiti kao učitelja "sjajnih budućih imena".
Nakon decenija posvećenih obrazovanju, Vujić je 1889. godine otišao u penziju, a iste godine je odlikovan Ordenom Svetog Save IV stepena.
Nikada se nije oženio, a bio je poznat po svom apetitu. Preminuo je 1909. godine u svom stanu u Beogradu, a izveštaj policije je napomenuo da "nije bilo nikoga u njegovoj kući". Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu, u grobnici koju je sam podigao.
Život i nasleđe profesora Koste Vujića inspirisali su brojne kulturne radove. Poznati srpski pisac Milovan Vitezović bio je inspirisan Vujićevim životom i njegovom izuzetnom generacijom učenika. Njegov roman Šešir profesora Koste Vujića iz 1983. godine, kasnije je adaptiran u TV dramu 1971. godine, a 1972. i 2012. godine snimljena su dva filma prema ovom delu. Ovi radovi i dalje slave profesora koji je oblikovao intelektualnu elitu Srbije.
Život profesora Koste Vujića bio je život posvećen obrazovanju, ljubavi prema učenju i studentima. Njegova jedinstvena pedagogija, lična šarmantnost i doprinos srpskoj kulturi i obrazovanju čine ga ikoničnom figurom u istoriji srpskog obrazovanja. Danas ga pamtimo ne samo po njegovom obrazovnom uticaju, već i po njegovoj trajnoj ostavštini u formiranju budućih generacija srpskih intelektualaca.
Miloš, menadžer zajednice OLS – srpski jezik